Kreatori politika nemaju dobar način za poboljšanje učinkovitosti većine tržišta na kojima djeluju mala poduzeća. Kao rezultat toga, državna intervencija na tržištima malih poduzeća nas općenito ne čini kolektivno boljim.
Da bismo razumjeli zašto državna intervencija na tržištima malih poduzeća općenito ne poboljšava naše blagostanje, prvo moramo pogledati koja od četiri glavne strukture - konkurentna, monopolistička tržišta, oligopolistički i monopolistički konkurentni - tržišta malih poduzeća imaju tendenciju prikazivanja.
$config[code] not foundIako vlada ima dobre alate za poboljšanje učinkovitosti intervenirajući na monopolističkim i oligopolističkim tržištima, malo je, ako uopće, malih poduzeća monopol ili oligopol. Monopolistička tržišta (npr. Tržišta za vodu iz slavina ili kabelske televizije) uključuju jedinstveno tržište i oligopolistička tržišta (npr. Proizvodnja cigareta i pružanje bežičnih usluga) uključuju mali broj prodavača. Da bi ih služili prodavači s ne više od 500 zaposlenika - prekid zajedničke vlade za velike tvrtke - tržišta malih poduzeća morala bi biti vrlo mala da bi bila monopol ili oligopol.
Mnoga mala poduzeća djeluju na konkurentnim tržištima (npr. Tržištima za mlijeko ili kukuruz), koja imaju mnogo kupaca i prodavača, slobodan ulaz i izlaz, i identične proizvode. Međutim, vladina intervencija ne čini konkurentna tržišta učinkovitijima od postupaka kupaca i prodavača.
Mnoga mala poduzeća djeluju na monopolistički konkurentnim tržištima - poput tržišta restorana ili odjeće. Ta tržišta imaju mnogo tvrtki i slobodan ulaz i izlaz, ali nude diferencirane proizvode.
Tržišni sustav ne daje najučinkovitiji ishod na monopolistički konkurentnom tržištu jer diferencijacija proizvoda omogućuje tvrtkama da naplaćuju više od svojih graničnih troškova. (Razmislite o kafiću na strani ulice gdje kupci putuju na posao ujutro. Taj posao može naplatiti više za istu kavu od konkurenta na suprotnoj strani ulice, jer će korisnici platiti više ako mogu izbjeći višestruku kupnju Budući da tvrtke na monopolistički konkurentnim tržištima mogu naplaćivati više od svojih graničnih troškova, tvrtke s diferenciranim proizvodima proizvode manje od društveno optimalne količine svojih proizvoda, stvarajući gubitak za društvo,
Donositelji odluka nemaju lako rješenje ovog problema. U prosjeku, tvrtke na monopolistički konkurentnim tržištima ne ostvaruju ekonomsku dobit jer ne postoje prepreke za ulazak na ta tržišta. Stoga će prisiljavanje monopolistički konkurentnih tvrtki na snižavanje cijena uzrokovati ekonomske gubitke.
Problematično je i povećanje broja tvrtki na tržištu. Iako potrošači mogu dobiti od raznolikosti koju stvaraju novi sudionici na tržištu, proizvođači mogu izgubiti zbog promjene u privrženosti korisnika novim sudionicima. Kreatori politika ne mogu lako znati unaprijed koji će od tih eksternalija biti veći.
Tržišta malih poduzeća obično su konkurentna, pa se ne mogu poboljšati državnom intervencijom, ili su monopolistički konkurentna, gdje kreatori politike nemaju dobar način da ih učine učinkovitijima. Budući da im nedostaje dobar način da većina malih poduzeća učine učinkovitijim, kreatori politike nemaju dobar razlog da interveniraju na većini tih tržišta.
SAD Capitol Photo putem Shutterstocka
3 Komentari ▼
