Ne-poljoprivredna, nefinancijska samostalna poduzeća i partnerstva činili su veći udio bruto domaćeg proizvoda u SAD-u u 2013. u odnosu na bilo koju godinu od 1980. godine, pokazuju podaci federalne vlade. Iako je velika recesija na ne-korporativne poduzetnike smanjila udio ne-korporativnog, nefinancijskog poslovnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti s 18,0 posto u 2007. na 17,1 posto u 2009. godini, kasniji gospodarski oporavak potaknuo je doprinos ekonomskoj vrijednosti ne - poljoprivredni nefinancijski poduzetnici i partnerstva vraćaju se na 18,7 posto ukupnog broja.
$config[code] not foundUdio bruto vrijednosti iz ne-gospodarskog ne-korporativnog nefinancijskog poslovnog sektora sada je znatno viši nego što je bio 1980-ih i 1990-ih. Kao što je prikazano na slici iznad, udio američke ekonomske dodane vrijednosti koji dolazi od ne-poljoprivrednih, nefinancijskih poduzeća i partnerstava varirao je između 14 i 15 posto za većinu 1980-ih i 1990-ih. Tada je 2000. godine počeo rasti, povećavši se s 14,5 posto na početku desetljeća na 18,0 posto u 2007. godini.
Bruto dodana vrijednost ne-korporativnog, nefinancijskog ne-poljoprivrednog sektora smanjila se za manje od mnogih drugih sektora gospodarstva tijekom Velike recesije. Između 2007. i 2009. bruto dodana vrijednost u SAD-u pala je za 0,8 posto, budući da je zemlja doživjela najveći gospodarski pad od Velike depresije. Bruto dodana vrijednost financijskih korporativnih poduzeća pala je za 4,8 posto, a financijskih poduzeća za 5,0 posto, dok je bruto dodana vrijednost nefinancijskih ne-korporativnih poduzeća pala za skromnijih 1,9 posto.
(Bruto dodana vrijednost ostalih sektora gospodarstva zapravo je rasla tijekom Velike recesije. Između 2007. i 2009. bruto dodana vrijednost savezne vlade povećala se za 10,5 posto, dok je bruto dodana vrijednost države i lokalnih samouprava porasla za 7,7 posto i bruto dodana vrijednost kućanstava porasla je 9,4 posto.)
Velika recesija je završila i gospodarstvo je ponovno počelo rasti sredinom 2009. godine. Između 2009. i 2012. ukupna bruto dodana vrijednost povećala se za 13,4 posto. Nekoliko sektora povećalo se u manjoj mjeri. Bruto dodana vrijednost federalne i državne vlade povećala se za 7,2 posto, odnosno 5,1 posto. Bruto dodana vrijednost kućanstava porasla je za 5,8 posto. Bruto dodana vrijednost financijskih tvrtki povećala se za 7,3 posto.
Nefinancijska ne-korporativna poduzeća i nefinancijska poduzeća bila su dva sektora čija je bruto dodana vrijednost rasla brže od prosjeka, povećavši se za 17,8 odnosno 17,3 posto u postrecesijskim godinama.
Slika: Napravljeno iz podataka iz izvješća o protoku sredstava Federalnih rezervi.
1
